PROGRAM GRČKE STRANKE SIRIZA

Piše Milan Santrač

Kad pročitate ovaj program vidjećete da su većina tačaka podudarne sa zakonima koje smo nekad imali u Jugoslaviji. Grci su pod pritiskom glavnih članica evropske unije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske, koje su u bliskoj saradnji sa U.S.A. donosili zakone i propise koji su išli na štetu grčkog naroda, uništenje privrede i prodaju imovine stranim državama i korporacijama. Kod njih je provedeno ono što danas rade u svim republikama bivše Jugoslavije. Zatvorili su nacionalne banke da bi njihove radile, uništili naša preduzeća da bi kupovali njihovu robu, ukidali zakone koji su štitili naša radnička i građanska prava i donosili one koji strancima omogućavaju da uzmu sve što su od nas oteli i t. d.

Grčka upornost suprotstavljanju stranim silama i  rušenju sadašnje vlasti koja nas vodi u propast i dovođenje nove koja će uraditi  program i provesti ga u djelo za korist naše države i građana, trebaju nam poslužiti kao dobar primjer da možemo zaustaviti dalje propadanje. 


PROGRAM  GRČKE  STRANKE  SIRIZA

Kako SIRIZA planira pokrenuti zemlju i pomoći siromašnim građanima

Grčka ljevičarska stranka Siriza koja je pobijedila na jučerašnjim izborima, biračima je obećala odustajanje od mjera štednje i pregovore s međunarodnim kreditorima kako bi se izmijenili uslovi otplate duga.

Donosimo plan njihove Vlade pod nazivom "Solunski program" i njihov program u 40 tačaka objavljen 2012. godine kako bi ga mogli uporediti sa sadašnjim.
Solunski program
Sastoji se od četiri tačke: 1. Borba protiv humanitarne krize, 2. Pokretanje privrede i promicanje porezne pravde, 3. Pokretanje zapošljavanja, 4. Transformacija političkog sistema kako bi se produbila demokratija
1. Borba protiv humanitarne krize
Troškovi programa borbe protiv humanitarne krize, koja uključuje interventne mjere za najugroženiji dio stanovništva iznose 1,9 milijardi eura.
Program uključuje besplatnu električnu energiju za 300 hiljada  kućanstava od 300 kWh mjesečno po osobi.
Predviđa se i subvencionirana prehrana za 300 hiljada porodica bez prihoda. U provođenje mjere bi će uključene javne agencije, lokalne vlasti, Crkva i humanitarne organizacije.
Uvodi se program socijalnih stanova, njih 30 hiljada, čija  bi stanarina iznosila 3 eura po kvadratnom metru.
Za penzionere koji imaju penziju vraća se "božićnica" kao 13. penzija.
Uvodi se besplatna medicinska zaštita za nezaposlene bez zdravstvenog osiguranja.
Uvodi se besplatan javni prijevoz za dugotrajno nezaposlene i siromašne.
Ukida se poseban porez na toplinsku energiju (grijanje) i dizel gorivo, a cijena goriva za grijanje domaćinstva vraća se na 0,90 eura, u odnosu na sadašnjih 1,20 eura po litri.
2. Pokretanje privrede i unapređenje porezne pravde

Troškovi ovih mjera procjenjuju se na 6,5 milijardi eura, a korist na tri milijarde.
Ovaj paket mjera usmjeren je na pokretanje privrede, smanjivanjem poreznog opterećenja za realni sektor i građane, povećanje likvidnosti sistema i potražnje.
 

Pretjerano oporezivanje srednje klase i svih onih koji ne izbjegavaju porez, doveo je veliki broj građana u situaciju da su im ugrožena radna mjesta, privatna imovina, pa čak i fizička egzistencija, što pokazuje rastući broj samoubistava.
 

Predviđa se omogućavanje otplate duga prema državi i državnim fondovima u 84 rate.
Prihodi koji se očekuju od naplate poreznih dugova trebali bi iznositi između 5 i 15% ukupnog duga, a naplata će biti olakšana sljedećim mjerama:

• zaustavljanje postupka prisilne naplate, blokade računa i oduzimanja nekretnine u kojoj dužnik stanuje, za sve one koji se uključe u proces nagodbe,
• Zaustavljanje postupka prisilne naplate na 12 mjeseci za dužnike za koje se utvrdi da su bez prihoda.
• Ukidanje protivustavnog tretmana duga prema državi kao počinjenog prekršaja.
• Ukidanje obveznog depozita od 50% poreznog duga kao preduslov za otvaranje sudske rasprave. Depozit će biti smanjen na 10 do 20%, ovisno o financijskim okolnostima dužnika.

Predviđa se i momentalno ukidanje jedinstvenog poreza na sve nekretnine, te uvođenje poreza na veliku imovinu. Planira se uvođenje većeg broja poreznih razreda kako bi se omogućilo progresivno oporezivanje.
Previđeno je i restrukturiranje teško naplativih kredita za građane i preduzeća. To će uključivati individualnu procjenu dužnika, otpis dugova najsiromašnijima i opšte pravilo da rata za otplatu preostalih dugova ne prelazi 1/3 prihoda dužnika. Predviđa se i uspostava javne institucije koja će posredovati u naplati dugova.
Predložit će se zakon kojim će se zabraniti prinudna naplata nad jedinom nekretninom dužnika čija vrijednost je ispod 300 hiljada eura, a takođe se predviđa i zabrana preprodaje ili ustupanja dugova nebankarskim institucijama
Minimalna plata podiže se na 751 euro.
Planira se osnivanje razvojne banke i banaka posebne namjene.
3. Pokretanje zapošljavanja
Planom je predviđeno neto povećanje broja radnih mjesta za 300 hiljada u svim sektorima privrede: javnom, privatnom i socijalnom, što bi se trebalo vidjeti kroz dvije godine.
Plan zapošljavanja vodi računa o starijima od 55 godina, kao i o velikom broju nezaposlenih mladih.
Predviđa se i povrat institucionalnog okvira za zaštitu prava iz radnog odnosa, kao i vraćanje kolektivnih ugovora i arbitraže.
Plan predviđa ukidanje svih propisa koji omogućuju velika otpuštanja i neopravdane otkaze, kao i onih koji omogućavaju iznajmljivanje radnika.
4. Transformacija političkog sistema kako bi se produbila demokratija
Programom je predviđena institucionalna i demokratska rekonstrukcija države. Želi se osnažiti predstavnička demokratija i uvesti nove institucije direktne demokratije.
Predviđa se regionalna organizacija države. Povećanje transparentnosti, ekonomske autonomije i djelotvoran rad opština i regija. Žele se osnažiti institucije direktne demokratije i uvesti nove.
Planira se osnažiti demokratsko učešće građana.
Uvođenje novih institucija, kao što su zakonodavne inicijative građana, građanski veto i inicijative za raspisivanje referenduma.
Predviđa se osnaživanje uloge parlamenta i smanjenje poslaničkog imuniteta.
Ponovna uspostava javne radio-televizije.
 

Program u 40 tačaka iz 2012. godine preuzet je sa stranice Radnička borba:
1. Revizija javnog duga i novi pregovori o kamatama te suspenzija otplate do oživljavanja privrede i povratka zaposlenost.
2. Zahtijevanje od Evropske Unije da promijeni ulogu Evropske centralne banke, tako da ona financira države i programe javnih ulaganja.
3. Povećanje porez na dohodak na 75 % za sve koji zarađuju iznad 500.000 eura.
4. Promjena izbornog zakona radi uvođenja proporcionalnog sistema.
5. Podizanje poreza za velike kompanije do visine evropskog prosjeka.
6. Usvajanje poreza na financijske transakcije i posebnog poreza na luksuzna dobra.
7. Zabrana špekulativnih financijskih derivata.
8. Ukidanje financijskih privilegija Crkve i brodogradilišne industrije.
9. Borba protiv tajnih mjera banaka i bježanja kapitala u inostranstvo.
10. Drastični rezovi vojnih izdataka.
11. Povećanje minimalne plate do visine prije smanjenja, 750 eura mjesečno.
12. Korištenje zgrada vlade, banaka i Crkve za beskućnike.
13. Otvaranje menzi u javnim školama radi davanja besplatnog doručka i ručka djeci.
14. Besplatno zdravstveno osiguranje za nezaposlene, beskućnike i one s niskim platama.
15. Subvencionisanje do 30% otplata hipoteka za siromašne porodice koje ne mogu plaćati rate.
16. Povećanje pomoći za nezaposlene. Povećanje socijalne zaštite porodica samohranih roditelja, starijih osoba, invalida i porodica bez prihoda.
17. Fiskalne redukcije za dobra od primarne neophodnosti.
18. Nacionalizacija banaka.
19. Nacionalizacija bivših javnih (uslužnih i komunalnih) produzeća u strateškim sektorima radi rasta zemlje (željeznice, aerodromi, pošta, voda).
20. Preferiranje obnovljivih izvora energije i zaštita okoline.
21. Jednake plate za muškarce i žene.
22. Ograničavanje nesigurnih zapošljavanja i podrška ugovorima na neodređeno vrijeme.
23. Proširenje zaštite rada i plata radnika koji ne rade puno radno vrijeme.
24. Obnova kolektivnih ugovora o radu.
25. Povećanje inspekcija rada i zahtjeva za produzeća koja daju ponude za javne ugovore.
26. Ustavne reforme koje garantiraju razdvajanje Crkve i države i zaštitu prava na obrazovanje, zdravstvo i okolinu.
27. Referendumi o ugovorima i drugim sporazumima s Europom.
28. Ukidanje privilegija poslanicima. Uklanjanje posebne sudske zaštite za ministre i dozvola sudovima da procesuiraju članove vlade.
29. Demilitarizacija Obalne straže i protivpobunjeničkih specijalnih jedinica. Zabrana nošenja maski i korištenja vatrenog oružja policiji za vrijeme protesta. Promjena obuke policije u smislu naglašavanja socijalne tematike poput imigracije, droga i društvenih faktora.
30. Garantovanje i poštivanja ljudskih prava u centrima za zadržavanje imigranata.
31. Olakšavanje ponovnog ujedinjavanja imigrantskih porodica.
32. Ukidanje kazni za konzumiranje droga u korist borbe protiv šverca droge. Povećanje finansiranja centara za rehabilitaciju ovisnika.
33. Regulisanje prava na prigovor savjesti u zakonima o regrutaciji.
34. Povećanje finansiranja javnog zdravstva do visine evropskog prosjeka. (Evropsko prosjek je 6% BDP-a; u Grčkoj 3%.)
35. Ukidanje plaćanja zdravstvenih usluga od strane građana.
36. Nacionalizacija privatnih bolnica. Ukidanje privatnog učešća u nacionalnom zdravstvenom sistemu.
37. Povlačenje grčkih vojnika iz Afganistana i sa Balkana. Bez grčkih vojnika izvan  vlastitih granica.
38. Prekid vojne saradnje sa Izraelom. Podrška stvaranju palestinske države unutar granica iz 1967.
39. Pregovori o stabilnom sporazumu s Turskom.
40. Zatvaranje svih stranih baza u Grčkoj i povlačenje iz NATO saveza.
 


 Milan Santrač