Piše Milan Santrač
MALO O POŠTIVANJU PRAVOPISA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Ljudi koriste društvene mreže i pišu komentare ali ne vode računa o pravopisu. Ne znam zašto ne poštuju pravila i tako često prave pravopisne greške? Primjeri koje sam naveo su samo dio najčešće korištenih. Pišući na društvenim mrežama dužni smo se držati jezičkih pravila.
Svako može da učini grešku ali ponavljanje istih opominje da nisu svi naučili obavezne lekcije.
PRIMJERI
Ako NEZNAŠ, onda zaista ne znaš. Ipak, vrlo je lako naučiti koja se četiri glagola sa negacijom u srpskom jeziku pišu spojeno – neću, nisam, nemoj i nemam. Ostale negacije glagola pišu se odvojeno. Dakle, pravilno je NE ZNAM, NE MOGU, NE ŽELIM, NE UMIJEM, NE ČEKAJ…
Gorenavedeno pravilo važi samo za glagole. Kod pridjeva i imenica rečca NE srasta sa drugom riječi, pa tako imamo NEČOVJEKA, NEZNANJE, NEZRELOG ILI NEPISMENOG, a NE – NE ČOVJEKA, NE PISMENOG…
DALI ste ovo razumjeli? Jeste, ako riječ DALI shvatate samo kao glagol DATI upotrebljen u 2. licu množine perfekta. DA LI se kao pitanje uvijek piše odvojeno. Kao i JE LI, BI LI, HOĆEMO LI… Skraćeni oblici pišu se ovako: DA L’, JE L’… NIKAKO BEZ APOSTROFA I NIKAD SPOJENO!
Kad nečeg nema dovoljno, ne piše se HVALI, nego FALI. Nije PROTESTVOVATI, već PROTESTOVATI. Ne PRECJEDNIK, već PREDSJEDNIK… Ali, POTPREDSJEDNIK, a ne PODPRECJEDNIK! Nije RADOSAN i ČASAN već RADOSTAN I ČASTAN. TRENUCI I ZADACI pravilno je umjesto TRENUTCI I ZADATCI. Kaže se IZVINIO sam se, a ne IZVINUO sam se (od glagola IZVINITI SE).
Pišemo JA BIH, ali TI BI, ON BI, MI BISMO, VI BISTE, ONI BI. NIKAKO JA BI i TI BIH!
BIO, RADIO, POPRAVIO, UREDIO, NAMJESTIO… Već i vrapci na grani trebalo bi da znaju da BIJO nije odlika pismenog čovjeka.
Ako želite reći da ste od nekoga viši, onda sigurno bolje poznajete jezik od onoga ko kaže VIŠLJI.
Pravilno je reći putujem kolima i jedem kašikom a ne putujem SA KOLIMA ili jedem SA KAŠIKOM.
Kaže se U VEZI SA TIM i SA ČIM ili S ČIM, a ne ŠČIM. SAMNOM nikako ne može biti ispravno, jer je pravilno SA MNOM, SA TOBOM, SA NJOM…
Nije pravilno reći, SVO VRIJEME nisam SNIKIM...
Pravilno je, SVE VRIJEME NI SA KIM, kao što se piše i NI SA ČIM, NI SA JEDNIM… I kao što se kaže SVE VRIJEME, a ne SVO VRIJEME.
Nije pravilno reći, obzirom da sam bijo na koncertu, vido sam mnogo slušaoca i gledaoca u sali.
Pravilno je, S OBZIROM NA TO da sam BIO na koncertu, VIDIO sam mnogo SLUŠALACA I GLEDALACA u sali.
Iza skraćenice za oznaku profesije “dr” NIKADA se ne piše tačka, jer je “dr.” sa tačkom skraćenica za riječ DRUGI odn. DRUGO, a koristi se najčešće prilikom nabrajanja. Kaže se NAJSTROŽI, jer pravilna komparacija pridjeva glasi ovako: STROG – STROŽI – NAJSTROŽI, kao i VISOK – VIŠI – NAJVIŠI.
Nije pravilno reći, poćiću ka Beograđanci i čak šta više popeću se na njen zadnji sprat.
Pravilno je, POĆI ĆU, ČAK ili ŠTAVIŠE (pleonazam je pisati i ČAK i ŠTAVIŠE) i Beograđanki (jer je naziv zgrade Beograđanke nastao od vlastite imenice koja označava stanovnicu Beograda). Zadnji se koristi u smislu poslednji. Ispravno je pisati i ZADNJI I POSLEDNJI.
Gorenavedeno pravilo važi samo za glagole. Kod pridjeva i imenica rečca NE srasta sa drugom riječi, pa tako imamo NEČOVJEKA, NEZNANJE, NEZRELOG ILI NEPISMENOG, a NE – NE ČOVJEKA, NE PISMENOG…
DALI ste ovo razumjeli? Jeste, ako riječ DALI shvatate samo kao glagol DATI upotrebljen u 2. licu množine perfekta. DA LI se kao pitanje uvijek piše odvojeno. Kao i JE LI, BI LI, HOĆEMO LI… Skraćeni oblici pišu se ovako: DA L’, JE L’… NIKAKO BEZ APOSTROFA I NIKAD SPOJENO!
Kad nečeg nema dovoljno, ne piše se HVALI, nego FALI. Nije PROTESTVOVATI, već PROTESTOVATI. Ne PRECJEDNIK, već PREDSJEDNIK… Ali, POTPREDSJEDNIK, a ne PODPRECJEDNIK! Nije RADOSAN i ČASAN već RADOSTAN I ČASTAN. TRENUCI I ZADACI pravilno je umjesto TRENUTCI I ZADATCI. Kaže se IZVINIO sam se, a ne IZVINUO sam se (od glagola IZVINITI SE).
Pišemo JA BIH, ali TI BI, ON BI, MI BISMO, VI BISTE, ONI BI. NIKAKO JA BI i TI BIH!
BIO, RADIO, POPRAVIO, UREDIO, NAMJESTIO… Već i vrapci na grani trebalo bi da znaju da BIJO nije odlika pismenog čovjeka.
Ako želite reći da ste od nekoga viši, onda sigurno bolje poznajete jezik od onoga ko kaže VIŠLJI.
Pravilno je reći putujem kolima i jedem kašikom a ne putujem SA KOLIMA ili jedem SA KAŠIKOM.
Kaže se U VEZI SA TIM i SA ČIM ili S ČIM, a ne ŠČIM. SAMNOM nikako ne može biti ispravno, jer je pravilno SA MNOM, SA TOBOM, SA NJOM…
Nije pravilno reći, SVO VRIJEME nisam SNIKIM...
Pravilno je, SVE VRIJEME NI SA KIM, kao što se piše i NI SA ČIM, NI SA JEDNIM… I kao što se kaže SVE VRIJEME, a ne SVO VRIJEME.
Nije pravilno reći, obzirom da sam bijo na koncertu, vido sam mnogo slušaoca i gledaoca u sali.
Pravilno je, S OBZIROM NA TO da sam BIO na koncertu, VIDIO sam mnogo SLUŠALACA I GLEDALACA u sali.
Iza skraćenice za oznaku profesije “dr” NIKADA se ne piše tačka, jer je “dr.” sa tačkom skraćenica za riječ DRUGI odn. DRUGO, a koristi se najčešće prilikom nabrajanja. Kaže se NAJSTROŽI, jer pravilna komparacija pridjeva glasi ovako: STROG – STROŽI – NAJSTROŽI, kao i VISOK – VIŠI – NAJVIŠI.
Nije pravilno reći, poćiću ka Beograđanci i čak šta više popeću se na njen zadnji sprat.
Pravilno je, POĆI ĆU, ČAK ili ŠTAVIŠE (pleonazam je pisati i ČAK i ŠTAVIŠE) i Beograđanki (jer je naziv zgrade Beograđanke nastao od vlastite imenice koja označava stanovnicu Beograda). Zadnji se koristi u smislu poslednji. Ispravno je pisati i ZADNJI I POSLEDNJI.
