Piše Milan Santrač
KONOPLJA BILJKA PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI
Svi stariji ljudi koji su živjeli na selu sjećaju se kako su njihovi roditelji uzgajali konoplju i od nje izrađivali konac, platno, uža i t.d. Konopljino platno su koristili za izradu čaršafa, vreća, torba, prekrivača i naročito odjeće. Dakle, konoplja je bila primarna biljka u poljoprivredi i industriji, dok veći deo populacije danas prvi put čuje za nju.
Zašto je konoplja zaboravljena?
Sve je urađeno planski. Mogućnost njene maksimalne iskorišćenosti od korjena, stabljike, cvijeta i sjemena bila je smetnja razvoju drugih industrijskih grana, u prvom redu metalnoj industriji. Kao što i danas rade, svjetski moćnici su skovali plan i javonosti predstavili laži o konoplji. Proglasili su je za štetnu biljku, opijat i izvršili pritisak na vlasti većine zemalja da zabrane njenu proizvodnju. Namjerno su joj pripisali osobine Kanabisa koji je, takođe, vrsta indijske konoplje ali koja nije isto što i industrijska konoplja. Na taj način su, praktično, izbacili konoplju iz upotrebe u prkos svim njenim kvalitetima.
Pored već navedenih predmeta koje su ljudi sami proizvodili od konoplje ona je našla svoju primjenu i u modrnoj industriji. Malo ljudi zna da je Ford još četrdesetih godina proizvodio karoseije automobila od nje koje su bile kvalitetnije, jeftinije i dugotrajnije od metalnih. To su godine kada je krenuo uspon auto-industrije pa su proizvođači metala učinili dodatni napor da konoplju izbace iz konkurencije.
Za konoplju možemo reći da je sveta biljka obzirom na mogućnost njenog korištenja. Drevni mudrac i filosof, Zaratustra je 12 hiljada godina prije n. e. u svojim učenjima konoplju stavljao na prvo mjesto ispred svih biljaka sa 50 načina njene upotrebe. Prva Biblija je napisana na papiru od konoplje što, takođe, potvrđuje opravdanost naziva svete biljke.
Možete li zamisliti da se umivate proizvodima od konoplje koji nisu toksični za vas, oblačite odjeću od
konopljinog platna koja je jaka, čvrsta , faktički neuništiva, živite u
kući koja je bez buđi, insekata, štetnih talasa i
zračenja, hranite se zdravo, hranjivo, čistom hranom od konoplje, i
živite na mjestu gde je
svuda oko vas zdravlje u svijetu gdje nema ratova, oko goriva i plastike. Ovo je moguće kada bi svi prihvatili ideju o
primatu konoplje i njenom razvoju.
Kako se uzgaja i ko može sijati konoplju?
Odgovor na ovo pitanje je, može je uzgajati svako ali valja reći još nešto o njoj. Nazivaju je raznim imenima: hemp, neko konoplja, neko cannabis sativa, sve je to jedna ista industrijska konoplja. To je biljka koja od svih ima naveći i najbrži prirast tokom jednog vegetativnog perioda. Korijen može da poraste i do 2m u zemlji, ali je generalno slab. Stabljika
je u početku nježna, a potom kako raste pretvara se u drvo, očvrsne.
Stabljika je šuplja, i visina iznosi od 50cm,a može porasti i do 6m( na
jugu dostiže maksimalne visine). Debljina stabljike je 6-8mm. Cvjetovi
su smešteni na vrhu biljke i bočnim stranama.
Uslovi koji moraju biti zadovoljeni:
Konoplja klija između 2-30 stepeni C, najoptimalnija temperatura je 20 za njabrži rast, i može izdržati mraz do minus 4 stepena. Potrebno joj je dosta vode, naročito u vremenu od pupoljaka do cvjetanja, i pred zrenje za sjeme.
Sije se u drugoj polovini marta, i prvoj
polovini aprila. U zavisnosti od toga za šta ćete koristiti biljku sije se na određenim razmacima između biljaka. Konoplja je fascinatna jer
sama uništava korov oko sebe i svog kojrena. Nisu joj potrebni nikakvi tretmani pesticidima. Konoplja se žanje nakon oplodnje. Nekad se to radilo ručno a u današnje vrijeme, kosilicama specijalno napravljenim za to.
Nakon toga se stabljika mora prosušiti i vezati u snopove gde se na suncu i vazuhu dodatno suši. Dakle, ništa specijalno, kao što se nekad u snopovima sadjevalo žito.
Da biste postali proizvođač konoplje potrebno je da odete u institut za prodaju sjemena,
gdje je popuniti formular sa tačnim podacima gde ćete uzgajati kako bi
inspekcija i ekipa koja radi na terenu mogla da dođe da provjeri da li
adekvatno uzgajate biljku i za koju namjenu.
Koji dio konoplje se može koristiti?
U nekim državama je uzgoj konoplje više nego profitabilna poljoprivredna djelatnost. Ovo je jedna od rijetkih biljaka kod koje se koristi skoro svaki njen dio.
Korjen se koristi najviše u medicinske
svrhe kod uklanjanja zapaljenja, bola, artritisa, groznice, stomačnih
problema, astme, migrene, bolova u mišićima.
I sama biljka konoplja ima benefit za zemljište na kojem se sadi, jer uništava korov, hrani tlo i doprema mu kiseonik.
Stabljika se koristi u različitim namjenama.
Vlaknasto vlako u stabljici koristi se u
tekstilnoj industriji za izradu užadi, mreže, platna, tepiha, cerada,
ali i pelena, džinsa, torbi, cipela, odjeće.
Pulpa vlakna se koriste kao prostirka za životinje, cement, izolacija, staklopastike, đubrivo za biljke, malter.
U kombinaciji vlaka i pulpe može se koristi za izradu papira za štampu, izradu novina, fiter papir, i razne
vrste finog papira za pakovanje.
Lišće i cvijeće se koristi u medicinske
svrhe gdje se iz cvjetova ekstrahuje CBD poznatiji kao kanabinoid koji
djeluje multiefektivno počevši od uklanjanja stresa , epilepsije,
anksioznosti.
Sjeme se koristi u ishrani, ljudi i
životinja, jer je izuzetno bogato proteinima, sadrži čak 24% proteina.
Od sjemena se pravi ulje, koje je prepuno minerala i vitamina, koje se
koristi kao dresing za salatu, suplement u ishrani, vitamini. Ali i u
kozmetičke i higijenske svrhe, u obliku sapuna, kremi, labela , gelova,
šampona.
Dakle iz samo jedne biljke možete
napraviti pogon za mnoge industrije i izbjeći nepotrebno uništavanje
otpadnih produkata iz procesa proizvodnje, već sve lako unovčiti. Kao ohrabrenje za pokretanje proizvodnje može poslužiti primjer nedavno izgrađene prve kuće od konoplje u Srbiji.
Srbija je nekad bila najveći i najvažniji centar za proizvodnju konoplje u Evropi a u današnje vrijeme Balkan može postati svjetski centar jer su uslovi na tom području podjednako isti.
Proizvodnja konoplje nekad u Srbiji
